Katarina Vučković: «Mladi ste danas i već danas možemo stvoriti bolju zemlju u kojoj živimo»

Katarina Vučković: «Mladi ste danas i već danas možemo stvoriti bolju zemlju u kojoj živimo»

Mlada Katarina Vučković iz Brčkog provela je cijeli svoj život u Bosni i Hercegovini.  Želju za zajedničkim radom osjetila je još u srednjoj školi, a rad s mladima počinje u Brčko distriktu, gdje je radila u Centru za razvoj mladih PRONI . Danas je projekt koordinator i jedna od predstavnica Instituta za razvoj mladih KULT. U svom poslu Katarina je podržala mnoge grupe mladih i mnoge mlade u promociji pozitivnog učestvovanja mladih u zajednici,  što nam je dalo povoda za ovaj razgovor.

  1. Kako je počeo vaš angažman u pokretu mladih?

Ja sam počela kao učesnica jedne foto radionice u omladinskoj organizaciji Svitac u Brčkom i volontiranjem u PRONI Centru za omladinski razvoj u kojem sam poslije nekoliko godina volontiranja i zajedničkog učenja počela i raditi. Bio mi je to drugi ozbiljni posao. 2002 sam se zaljubila u rad s mladima i jednostavno ostala u priči do danas. Od tada do danas sam radila kao omladinska radnica u omladinskom klubu u jednom selu, vodila projekte, grupe mladih, koordinirala volonterima/kama, kreirala i vodila programe za mlade, radila lokalno, regionalno i međunarodno.  Rad s mladima mi je iznimno drag i ispunjava puno mog vremena danas ali i me i motivira na mnogo stvari u životu.

  1. Budući da ste jedna od predstavnica Instituta za razvoj mladih „KULT“, recite nam na kojem polju djeluje ova organizacija?

Misija Instituta za razvoj mladih KULT jeste da razvija i zagovara pravna i druga strateška rješenja, te da gradi i jača kapacitete udruženja i vlasti u BiH i regiji, za uspješnu i održivu politiku prema mladima.Naša vizija jeste otvoreno društvo u kojem se osposobljeni građani/ke uključuju u sve procese odlučivanja u javnom životu.

Uključenost građana i građanki u društvene tokove Vodeći se time da svi građani i građanke imaju jednaka prava i da živimo u demokratski postavljenom društvu, od izuzetne je važnosti da budu subjekti svih društvenih događanja, posebno onih koji ih se tiču. Pitati građane/ke koje probleme i potrebe imaju, omogućiti im da izravno ili posredno sudjeluju u donošenju odluka, pružiti im priliku da se uključe u procese unaprjeđenja sredine u kojoj žive predstavlja osnovnu ideju otvorenog građanskog društva.

Osposobljavanje za građansko djelovanje Građani/ke trebaju posjedovati znanja i vještine koje su im neophodne da bi postali odgovorni akteri u društvenom životu. Pružiti im ova znanja i vještine znači omogućiti im da ne budu samo posmatrači promjena koje se događaju nego da, u skladu sa svojim zanimanjima i mogućnostima, doprinesu razvoju kako ličnog tako i društvenog napretka. Upravo je, između ostaloga, uloga nevladinog sektora u konceptu građanskog društva da osposobi građane/ke za aktivno uključivanje.

Mladi kao pokretači demokratizacije društva Danas su mladi ljudi ključni dio populacije koji može i treba voditi proces demokratizacije društva u Bosni i Hercegovini i regiji. Oni imaju najbolje pretpostavke i razloge da poboljšavaju stanje u kojem se nalaze. Da bi to bilo moguće, neophodna su im afirmativna zakonska rješenja, strateško opredjeljenje politike i društva, te strukture i kapaciteti koji će stajati na raspolaganju za njihovo djelovanje. Kratko rečeno, važna je opredijeljenost donosilaca odluka za uspješnu i održivu politiku prema mladima.

 

  1. Upravo s tom organizacijom, ispratili ste kompletnu priču o formiranju, prvo lokalnih, pa kantonalnih i na kraju VMFBiH, pa bi bilo zanimljivo čuti kako je iz vaše perspektive tekao taj cjelokupni proces?

Provedba Zakona o mladima u oba bh entiteta je jako važna, a osnivanje vijeća mladih u FBiH i omladinskih savjeta u RS je tek jedna od stvari koje je Institut podržao i podržava kroz svoj rad. Proces je kao i sve u Bosni i Hercegovini bio i jeste dug, ponekad mukotrpan, ali nadasve važan. Razloga za to ima više; prvo mi kao društvo nemamo pravi osjećaj za organiziranje mladih, prosto ne prepoznajemo dovoljno važnost udruživanja mladih i dobar dio početaka savjeta i vijeća kao društvo smo gledali kao „igraju se djeca“; zatim provedbe bilo kakvih propisa u našem društvu su duge a rijetko kao društvo procjenjujemo kako nešto radimo, koja nam je učinkovitost već se mirimo da će nešto vremenski dugo trajati i treće važno je u cijelom procesu razumjeti mlade ljude i dati im prostora za kreativnost. Kao društvo vjerojatno bi imali još isprika ali upravo zato rad organizacija civilnog društva u BiH u osnivanju krovnih tijela mladih je važan.

Doprinos Instituta za razvoj mladih KULT procesu višestruk jer smo kroz podršku mladima u zajednicama Bosne i Hercegovine da osnuju svoje krovno tijelo pomogli i zajednici, mladim ljudima pojedincima u razvoju svojih vještina, ali i samim zajednicama kroz suradnju s lokalnim organizacijama i vlastima. Kroz ovaj proces i mladi i vlasti su pozvane na dijalog i unaprjeđenje položaja mladih a to je otvorilo nova pitanja, nove ideje i mogućnosti u svakoj od zajednica. Proces osnivanja Vijeća mladih FBiH je također bio dug zbog procesa među mladima, provedbe zakona kao takvog ali smo jednostavno morali dati prostora i vrijeme da ideja sazrije među mladima.

Institut za razvoj mladih KULT kao inicijator zakona o mladima je znao da će proces provedbe zakona uzeti svoje vrijeme ali osnažili veliki broj strana koje trebaju raditi na provedbi zakona. Zato i jesmo istovremeno radili na jačanju mladih ali i službenika za mlade i drugih zainteresiranih strana.

  1. Koliko ste zadovoljni implementacijom Zakona o mladima?

Zakon o mladima FBiH, Zakon o omladinskom organizovanju Republike Srpske i odnedavno Zakon o mladima Brčko distrikta BiH su tri zakona koja svakako mogu imati bolju primjenu. Kada je riječ o Federaciji BiH hitno potrebno je raditi na usvajanju  Strategije prema mladima jer ovaj bh entitet još uvijek nema strateški pristup svim pitanjima mladih. To je važno i za mlade ljude, organizacije mladih ali posebno važno za institucije jer ovako svako ministarstvo radi svoje programe prema mladima ali nedostaje koordinacije. Nadalje, neophodno je raditi na uspostavljanju Savjeta za mlad na razini Federacije BiH. Na nižim razinama vlasti potrebno je dalje raditi na promociji zakona, pristupačnost i razumijevanju zakona o mladima među samim mladima ali i osnivanju lokalnih i kantonalnih vijeća tamo gdje ih nema. U Republici Srpskoj nedostaje kvalitetna i adekvatna evaluacija ranijih politika prema mladima, veće uvezivanje omladinskih savjeta između opština i gradova i regija kako bi mladi adekvatno doživljavali i koristili krovno tijelo Omladinski savjet RS te ojačali glas ovog tijela prema vlastima. Brčko distrikt BiHje nedavno usvojio zakon pa samim tim bi bilo dobro da koristi naučene lekcije iz oba bh entiteta kako bi i u tom dijelu BiH mladi dobili krovno tijelo i otvorili strateški dijalog s vlastima. U svim dijelovima Bosne i Hercegovine je potrebno podržati inicijative mladih, razvoj omladinskog rada i prostora za mlade. Jedino tako će mladi imati osjećaj da se država doista strateški brine o njima, imati želju da doprinesu procesima i osjećaj da ih pitamo što im treba.

  1. S obzirom da ste nedavno radili jednu obuku za službenike za mlade, kakvo je vaše mišljenje o njima i kolika je njihova važnost u samom omladinskom pokretu?

Institut za razvoj mladih KULT kao inicijator Zakona o mladima FBiH je i prepoznao ulogu službenika/ca za mlade u lokalnim zajednicama te od samog usvajanja ZoM radi na razvoju i podršci ovog zakonskog mehanizma kroz obuke, kroz podršku udruzi službenika/ca za mlade do suradnje sa entitetskim ministarstvima i krovnim tijelima mladih na jačanju ovog mehanizma.

Službenici i službenice za mlade su jako važni za mlade u svojim lokalnim zajednicama, no njihova uloga nije do kraja propoznativljiva niti ostvarena u svim lokalnim zajednicama jednako. Lokalne vlasti često ne vide koliko je važno ovu ulogu odvojiti od drugih, dati na važnosti samoj službi jer je to direktno ulaganje u mlade njihove lokalne zajednice. Educiranje, obuka i spremnost na suradnju službenike/ce za mlade može staviti u ulogu najvažnije osoba za adekvatan suradnji, rad i podršku mladih jedne lokalne zajednice. Službenici/ce trebaju podršku da razumiju trendove u sektoru, upoznaju i rade sa omladinskim radnicima i provode zakone i politike prema mladima. Lokalne zajednice moraju naučiti da cijene ovu ulogu u svom sistemu, podrže njihov razvoj i otvore mogućnosti za kreativnost u njihovom poslu u poziciji.

 

  1. Šta biste za kraj poručili mladima u BiH i posjetiocima web stranice Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine?

 

Ukoliko kao mladi želimo bolju Bosnu i Hercegovinu mijenjamo pristup. Jednostavno umjesto kukanja po kafićima i umjesto kritike vlastima, učimo više, budite s ljudima češće, dajemo svoj doprinos i konstruktivnu kritiku kroz angažman u organizacijama mladih, političkim strankama, kroz posao koji radimo ili želimo raditi, kroz izlazak na izbore, kroz sport, kulturu ili vijeće mladih. Budite mladi, svoji, ali dovoljno hrabri da promijenu počnete sa sobom u svom haustoru i svom dvorištu. Mladi ste danas i već danas možemo stvoriti bolju zemlju u kojoj živimo, malim koracima. Za početak nasmijete se prolaznicima na ulici i pomozite susjedima. Taj ponekad  mali gest će mijenjati i vas i svijet oko vas na bolje.

 

 

Razgovor vodila: Senaida Sarajlić