Da li sam mentalno zdrav/a ako sam sretan/na?
Mentalno zdravlje je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definisano kao „stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi sa normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici“.
Mlade ljude često percipiramo kao bezbrižnije od odraslih, međutim njihovi životi su ispunjeni emocionalnim usponima i padovima. Prema nalazima međunarodnog istraživanja djece i odraslih koje su sproveli UNICEF i Gallup u 21 zemlji, a koje je prikazano u izvješću „Stanje djece u svijetu 2021. godine“, u prosjeku 1 od 5 mladih u dobi od 15 do 24 godine izjavilo je da se često osjeća depresivno ili ima slab interes za obavljanje raznih aktivnosti. Najčešći mentalni poremećaji kod mladih ljudi su anksiozni poremećaji, depresivni poremećaji, te poremećaji u hranjenju. Uobičajeni izvori stresa u tom periodu su socijalni stres, izolacija i zloupotreba psihoaktivnih supstanci. Osim njih izvori stresa mogu biti:
- Trauma – emocionalno, seksualno ili fizičko nasilje
- Uznemiravanje
- Zahtjevi u školi ili na poslu
- Disfunkcionalna porodica – npr. nasilje u porodici
- Rani gubitak – kao što je gubitak roditelja
- Nezdravi odnosi sa prijateljima ili partnerom
- Kulturalna ili socijalna očekivanja – npr. kulture koje imaju specifične norme za ljepotu mogu dovesti do razvijanja poremećaja u hranjenju
- Osjećaji neadekvatnosti – nisko samopoštovanje, ljutnja, anksioznost i/ili usamljenost
Vrlo je važno raditi na konstantnom unaprijeđivanju svog mentalnog zdravlja, pa u skladu s tim dat ćemo vam nekoliko mogućih načina:
- Razgovor sa stručnom osobom, bilo da je ona psiholog ili psihoterapeut, može biti od velike pomoći.
Vrlo je bitno znati da razlog za odlazak stručnim osobama ne mora nužno biti očigledan problem koji imamo, razlog može biti i jednostavno rad na sebi (na komunikaciji, samopoštovanju, anksioznosti koja se javlja pri javnom nastupu i sl.).
- Pokušajte dijeliti ono što osjećate i o čemu razmišljate sa ljudima sa kojim se osjećate sigurno.
- S obzirom na to da je manjak sna povezan sa depresijom i zloupotrebom psihoaktivnih supstanci, savjetujemo da imate dovoljno kvalitetnog sna.
- Gradite zdrave odnose sa drugima.
Provođenje kvalitetnog vremena sa porodicom i prijateljima je od velikog značaja za mentalno zdravlje, imajući u vidu to da loši odnosi s drugima često mogu biti uzrok negativnih osjećaja.
- Naučite da se opustite.
Često se desi da se javi ogroman broj obaveza, bilo školskih ili vannastavnih, i tada ne znamo na šta bi prije svoju energiju trebalo fokusirati. Međutim, vrlo je bitno napraviti balans između vremena koje posvetimo izvršavanju tih obaveza i vremena kada se bavimo aktivnostima koje nas opuštaju.
Šta mi radimo kako bismo unaprijedili mentalno zdravlje mladih?
Koliko je važno individualno praviti male korake koje će doprinijeti našem mentalnom zdravlju, kroz naš rad u posljednjem periodu trudimo se, kako na lokalnom nivou, tako i na području čitave države, kreirati sistem unutar kojeg se mentalno zdravlje mladih prepoznaje kao posebno važno. S tim u vezi, jedna od četiri tematske oblasti na koju smo fokusirali program Akademije omladinske politike jeste zdravlje mladih sa posebnim osvrtom upravo na mentalno zdravlje. Na taj način smo pružili priliku mladim ljudima da slušaju o radu Centara za mentalno zdravlje, te da razgovaraju o toj temi sa predstavnicima vlasti na našim “Razgovorušama”. Neki od njih čak su se upustili i u razvijanje lokalnih inicijativa kojim će se doprinijeti poboljšanju mentalnog zdravlja mladih.
Osim toga, učestvujemo u Western Balkans Youth Lab-u, čija je ovogodišnja tema mentalno zdravlje mladih, te zajedno sa predstavnicima vlasti radimo na sistemskom unaprijeđenju pristupa prema mladima od strane Centara za mentalno zdravlje.
Ono što bismo voljeli istaknuti jeste da je mentalno zdravlje dio cjelokupnog zdravlja svake osobe, jednako kao i fizičko. Razgovaranje o njemu i osvještavanje na čemu bismo trebali raditi kada je u pitanju sopstveno mentalno zdravlje od krucijalne je važnosti.
Brige koje nosiš nemoj ostavljati za sebe, podijeli ih sa osobama od povjerenja!
Autorica: Berina Bulatović, bachelor psihologije
Članak je dio projekta “Fakat je vakat za mlade na lokalu” koji se realizuje zahvaljujući podršci Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI) projekta, kojeg implementira Međunarodna organizacija za migracije (IOM), finansiran od strane Austrijske razvojne saradnje.
