Koliko vrijede mladi ljudi u Federaciji BiH? Je li to broj stipendija koje se dijele svake godine ili ipak iznos koji kantoni odvoje za sport, kulturu, stambeno pitanje mladih? 

Mladi u Bosni i Hercegovini čine gotovo četvrtinu populacije – energični, kreativni i puni potencijala, ali da li se ta činjenica zaista vidi u budžetima? Ako znamo da su mladi među najpogođenijima nezaposlenošću, da im je pristup kvalitetnim obrazovnim, kulturnim i sportskim programima ograničen, pitanje ulaganja u njih postaje više od ekonomske statistike. 

Zakon o mladima Federacije BiH jasno propisuje obavezu vlasti da planiraju i finansiraju programe za mlade. Ipak, u praksi sredstva često nisu dovoljno vidljiva, gdje se u većini slučajeva ona ne prepoznaju kao posebna budžetska kategorija, a složene administrativne procedure dodatno otežavaju pristup navedenim sredstvima.

Upravo zato nastala je Analiza budžetskih izdvajanja u mlade u FBiH – kako bi pružila pregled ulaganja u mlade u Federaciji BiH i svim kantonima u periodu od 2022-2024. godine. Cilj Analize bio je pokazati gdje sredstva postoje, gdje nedostaju i na koji način se raspoređuju, sa naglaskom na Transfer za mlade kao jedinu eksplicitnu budžetsku liniju u federalnom budžetu namijenjenu mladima.

Iako načelno postoje različite budžetske kategorije koje tretiraju pitanja mladih, godišnje izdvajanje za mlade na nivou Federacije BiH u prosjeku iznosi oko 2 miliona KM. Na prvu djeluje solidno, ali kad se uporedi s ukupnim budžetom i činjenicom da mladi čine skoro četvrtinu populacije, ispostavlja se da nam pripada manje od 0,1% ukupnih rashoda budžeta. Matematički gledano, dok se dijeli „velika torta“, mladi dobiju mrvicu sa viljuške, dok se od te iste mrvice očekuje rješavanje pitanja zapošljavanja, obrazovanja, stanovanja, kulturnih i sportskih prilika, brige o zdravlju i aktivno učešće u društvu. Upravo iz tog razloga, Vijeće mladih FBiH zagovara povećanje Transfera za mlade: iznos koji je godinama ostajao isti više ne može odgovoriti rastućim potrebama i izazovima s kojima se mladi suočavaju.

Još jasnija slika uočava se na kantonalnom nivou: 71% organizacija navodi da je upoznato s javnim pozivima, ali 42,1% nikada nije apliciralo, gdje za razloge navode to da informacije često stignu prekasno ili uopće ne dođu do njih (20,6%), da je potrebna dokumentacija nerijetko previše složena (23,5%), te da kriteriji bodovanja nisu dovoljno transparentni (5,9%). Trećina (34,2%) organizacija smatra da sredstva nisu usmjerena prema stvarnim potrebama mladih, dok 52,6% vjeruje da se u raspodjeli ponavljaju uvijek iste organizacije. Sve to ostavlja prostor za sumnju da li se mladi zaista nalaze među strateškim prioritetima, te kakvu budućnost uopće oblikujemo ako mlade ostavljamo po strani? U takvom okruženju prepoznaje se potreba za pojednostavljenjem procedura: jednostavniji način apliciranja sa dužim rokovima uz manji obim dokumentacije – mjere koje otvaraju pristup javnim sredstvima za programe i projekte mladih, kako manjim i novonastalim organizacijama, tako i dugogodišnjim aplikantima.

Transfer za mlade svakako se može izdvojiti kao jedna od pozitivnijih stavki – više od polovine organizacija koje su aplicirale dobile su sredstva i ocjenjuju da ovaj program ima smisla i donosi konkretne rezultate. Ipak, značajan broj onih koji se nisu prijavili navodi da uopće nisu bili informisani da je poziv otvoren. Na taj način se otvara pitanje dostupnosti informacija, jer čemu vrijedi predviđeni budžet ako ne dopire do onih kojima je namijenjen?

Tekst je kreiran u okviru kampanje „Transparentno budžetiranje za mlade u FBiH“ koju provodi Vijeće mladih Federacije BiH. Ova kampanja je dio projekta PRAGG koji financira Vlada Švicarske, a provodi ga konzorcij koji čine HELVETAS i NIRAS, u partnerstvu sa lokalnim partnerima Centri civilnih inicijativa (CCI) i Institut za razvoj mladih KULT.